Uz zajednički trud i bogatstvo koje izučavanje kroatističkih sadržaja nudi održana je pozamašna konferencija od 7. do 9. svibnja 2019. U otvaranju su skupa sudjelovali: od strane domaćina: Njegova Magnificencija Rektor Šleskog sveučilišta u Katowicama profesor Tomasz Pietrzykowski, ravnateljica Instituta za slavensku filologiju doktor habilitirana Mariola Szymczak-Rozlach, zamjenik ravnateljice Instituta za slavensku filologiju izvanredni profesor Robert Bońkowski, profesori emeritusi: osnivač kroatistike profesor Emil Tokarz, profesorica Barbara Czapik-Lityńska te ravnatelj instituta u prethodnom mandatu profesor Lech Miodyński. Od strane gosta i sudionika skupa: specijalni gost Njegova Ekscelencija veleposlanik Republike Hrvatske u Poljskoj gospodin Tomislav Vidošević, tajnica veleposlanstva gospođa Zofia Korzeniewska, počasni konzul Republike Hrvatske u Poljskoj gospodin Paweł Włodarczyk, predstavnik Ministarstva znanosti i obrazovanja viša stručna savjetnica Ivana Fakac, prvi lektor hrvatskog jezika na Šleskom sveučilištu u Katowicama gospodin Zoran Bundyk, prodekanica za razvoj i poslovanje Filozofskog Fakulteta Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku profesorica Milica Lukić; sadašnji voditelji, pročelnici hrvatskih kroatistika, nabrajam abecednim redoslijedom: voditeljica Odsjeka za hrvatski jezik i književnost Filozofskog Fakulteta Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku docentica Ana Mikić Čolić, pročelnica Odsjeka za kroatistiku Filozofskog Fakulteta Sveučilišta u Rijeci izvanredna profesorica Sanja Zubčić, zamjenica pročelnice Odsjeka za kroatistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu docentica Katarina Lozić Knezović, pročelnik Odsjeka za kroatistiku Filozofskog Fakulteta Sveučilišta u Zagrebu profesor Krešimir Mićanović, predstojnica Odsjeka za kroatologiju Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu docentica Karolina Vrban Zrinski, ravnateljica Instituta za migracije i narodnosti doktor Marina Perić Kaselj, voditelji stranih (dakle također poljskih) centara na kojima se proučava i poučava hrvatski jezik, književnost i kultura: dekan Fakulteta za crnogorski jezik i književnost u Cetinju profesor Adnan Čirgić, Director of Croatian Studies Centre Mcquarie University u Sydneju doktor Luka Budak, ravnateljica Instituta za slavensku filologiju Jagelonskog sveučilišta dr hab. Magdalena Dyras, ravnatelj Instituta za južnu i zapadnu slavistiku Fakulteta Polonistike Varšavskog sveučilišta dr hab. Patrycjusz Pająk. U skupu su u ulozi izlagača sudjelovali istaknuti znanstvenici, predstavnici mnogih hrvatskih i stranih znanstvenih, istraživačkih, sveučilišnih, visokobrazovanih institucija (uz gore spomenute): Odjela za kroatistiku Sveučilišta u Zadru, Odjela za nastavničke studije u Gospiću Sveučilišta u Zadru, Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža u Zagrebu, Riječke kroatističke škole Filozofskog Fakulteta Sveučilišta u Rijeci, Centra za hrvatske studije u svijetu Filozofskog Fakulteta Sveučilišta u Splitu, Croaticuma (Centra za hrvatski jezik kao drugi i strani) Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Instituta za etnologiju i folkloristiku, Instituta za migracije i narodnosti Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Splitu, slavistike Sveučilišta u Brnu, slavistike Sveučilišta u Gießenu, slavistike Sveučilišta Ivan Franko u Lavovu, slavistike Sveučilišta u Pečuhu, Katedre južnoslavenskih i balkanističkih studija Filozofskog fakulteta Karlovog sveučilišta u Pragu, Instituta za slavensku filologiju UAM, Instituta za slavensku filologiju UWr, Instituta za slavistiku PAN.
https://www.facebook.com/ivana.cagalj/media_set?set=a.10216157269341730&type=3
W dniach 7–9 maja 2019 roku odbędzie się międzynarodowa konferencja kroatystyczna, w której weźmie udział 90 uczestników, w tym 75 z zagranicy (naukowcy z chorwackich uniwersytetów w Osijeku, Rijece, Splicie, Zadarze i Zagrzebiu oraz kroatyści z Węgier, Czech, Niemiec, Ukrainy i Irlandii).
Kategoria peryferyjności jako temat wiodący konferencji została wybrana z dwóch powodów: po pierwsze jest wyjątkowo aktualna ze względu na zróżnicowanie językowo-kulturowe dawnej i dzisiejszej Chorwacji, po drugie literaturę i sztukę zawsze przyciągały zjawiska peryferyjne (nieeksploatowane lub niedostrzeżone w kulturze), dla artystów szczególnie inspirujące pod względem poznawczym i estetycznym.
Wśród poruszanych tematów znajdą się następujące zagadnienia: pozycja literatury dialektalnej w chorwackim kanonie literackim; peryferie chorwackiego kanonu literackiego; peryferyjne dyskursy i style w literaturze chorwackiej, peryferyjne gatunki, peryferyjni bohaterowie i bohaterowie peryferii, opozycja centrum–peryferie w języku chorwackim, peryferyjne zjawiska w chorwackim standardzie językowym, peryferyjne warianty językowe, język peryferii, peryferyjność w kategoriach językowych, peryferyjne tematy w chorwackiej filologii.
